iOS 8 精彩越狱插件合集【欢迎XY小伙伴们下载噢】
Ovo je glavno zna?enje pojma Sofija. Za druga zna?enja pogledajte Sofija (razdvojba).| Sofija | |
|---|---|
| София | |
 Sofija | |
| Geslo: Raste, ali ne stari | |
| Dr?ava |  Bugarska |
| Nazvan po | gr?ki sofia = mudrost |
| Vlast | |
| ? Gradona?elnik | Jordanka Fandikova (GERB) |
| Povr?ina | |
| ? Ukupna | 1349 km2 |
| Visina | 550 m |
| Koordinate | 42°42′N 23°20′E / 42.700°N 23.333°E |
| Stanovni?tvo (2010.) | |
| ? Entitet | 1 376 461 (1030 stanovnika/km2) |
| Vremenska zona | Eastern European Time (UTC+2) |
| ? Ljeto (DST) | Eastern European Daylight Saving Time (UTC+3) |
| Po?tanski broj | 1000 |
| Pozivni broj | 02 |
| Stranica | Sofia.bg |
 | |
  Sofija | |
Grad Sofija (bugarski: София), u podno?ju planine Vito?e, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.
Kako je osnovana prije sedam tisu?a godina, Sofija je drugi najstariji glavni grad u Europi. U povijesti je imala vi?e imena, a ostaci starog grada su i danas vidljivi.
Sofija je prvo bila tra?ka naseobina po imenu Serdica, nazvana po tra?kom plemenu Serda. Rim ju je osvojio 29. godine poslije Krista i postala je glavni grad provincije Dacia Mediterranea. Huni su je uni?tili 447. Grad je ponovo izgradio bizantski car Justinijan i preimenovao ga u Triadica. Pod Bugarima je ime grada bilo Sredec, a promijenjeno je u Sofija (?to zna?i "mudrost") 1376. Sofiju je 1382. osvojilo Osmansko Carstvo, i postala je glavni grad turske provincije Rumelije. Godine 1878. su je preuzeli Rusi, a postala je glavni grad neovisne Bugarske 1879. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Rusi su osvojili Sofiju i pronjema?ku Bugarsku.
U gradu ima 16 sveu?ili?ta, Sveu?ili?te Sofija osnovano je 1889. Ova pravoslavna metropola ima mno?tvo crkava, me?u kojima su zna?ajnije crkva Svetog Jurja, Svete Sofije, i katedrala Aleksandra Nevskog, te d?amija Banja Ba?i.
Geslo grada je "Raste, ali ne stari".
Sofija svoj razvoj u velikoj mjeri duguje tome ?to se nalazi u sredi?tu Balkana. Smje?tena je na zapadu Bugarske, u sjevernom podno?ju planine Vito?e, u dolini tako?er imena Sofija, koja je sa svih strana okru?ena planinama. To je najve?a dolina u Bugarskoj, s povr?inom od 1.186 ?etvornih kilometara. Prosje?na nadmorska visina iznosi 550 m.
Do grada vode tri planinska klanca, kojima su jo? od aniti?kih vremena prolazile va?ne ceste, povezju?i tako Jadransko more i Srednju Europu s Crnim morem. Gradom teku brojne rijeke, primjer su Vladaiska i Perlovska. Sofija je poznata po brojnim mineralnim i termalnim izvorima. Tijekom dvadesetog stolje?a sagra?ena su mnoga umjetna akumulacijska jezera.
Grad je smje?ten 130 km sjeverozapadno od Plovdiva, drugog najve?eg grada u Bugarskoj te 340 km zapadno do Burgasa i 380 km zapadno od Varne (dvije najve?e bugarske pomorske luke na obali Crnog mora). Osim toga, blizu Sofije nalaze se i granice triju dr?ava: 55 km do srpske granice, 113 km do makedonske granice i 183 km do gr?ke granice.
Klima Sofije vla?na je kontinentska, s izra?enim temperaturnim razlikama. Najtopliji mjesec je srpanj, a najhladniji sije?anj. Do 1936. godine prosje?na godi?nja temperatura iznosila je 10,0 stupnjeva Celzijusa, nakon ?ega je porasla za 0,5 stupnjeva. Prosje?ne godi?nje padaline po ?etvornom metru iznose 650 mm. Temperature zraka ljeti su ne?to ni?e od ostatka Bugarske, zbog ve?e nadmorske visine na kojoj je grad smje?ten.
Sofija je glavnim gradom postala 1879. Najstariji podatak o popisu stanovni?tva govori da je grad 1880. godine imao 20 501 stanovnika te se tada nalazila na petom mjestu u Bugarskoj. Sve do 1892. najve?i grad u Bugarskoj bio je Plovdiv.
Gradsko stanovni?tvo se po?elo rapidno pove?avati s po?etkom 21. stolje?a, ?to je uzrokovalo velik gra?evinski napredak. Prema podacima iz 2010. godine u Sofiji ?ivi 1 376 461 stanovnik. Prema podacima popisa iz 2001. godine 96 % stanovnika glavnog grada su Bugari, dok se 18 000 izja?njava kao Romi; od manjina su jo? zna?ajni Turci (6000), Rusi (3000), Armenci (1700) i Grci (1200).
.jpg)
Sofija je glavno sredi?te bugarskog gospodarskog ?ivota. Proizvodni sektor ekonomije obuhva?a preko 800 velikih tvornica koje izme?u ostalog proizvode metalne proizvode (75 % ukupne metalur?ke proizvodnje zemlje), proizvode od tekstila, gume, ko?e, jako je i tiskarstvo (50 % bugarskog tiskarstva) i elektronika (15 %). Sofija je i financijski centar zemlje, sjedi?te Bugarske narodne banke, bugarske burze, kao i najve?ih bugarskih komercijalnih banaka poput Bulbanke, DSK banke i Ujedinjene bugarske banke. Gra?evinarstvo, trgovina i promet su tako?er va?ni sektori lokalnog gospodarstva.
Stopa nezaposlenosti iznosi oko 2,5 % te je ni?a od ostatka zemlje, gdje je ne?to iznad 7 %. Zanimljiva karakteristika Sofije kao glavnog grada jest ta da 27 % nezaposlenih ima vi?u ili visoku stru?nu spremu, ?to je velik udio.
Svojom dobro razvijenom infrastrukturom i strate?kim polo?ajem Sofija je va?an centar me?unarodnih ?eljezni?kih i cestovnih putova. U gradu postoje svi glavni tipovi prometa (osim vodenog). Ima 8 ?eljezni?kih postaja, Centar kontrole leta i me?unarodnu zra?nu luku. Tri transeuropska prometna koridora prolaze kroz grad: 4, 8 i 10.
Javni gradski promet dobro je razvijen, pouzdan i va?an za gospodarstvo grada; postoji podzemna ?eljeznica, autobusi, tramvaji i trolejbusi te preko 15 000 taksija.
Sofija ima 16 sveu?ili?ta. Kao najpresti?nije sveu?ili?te u Bugarskoj ?esto se spominje Sveu?ili?te svetog Clementa Ohridskog, osnovano 1888., koje godi?nje registrira 14.000 novih studenata.
U gradu su smje?tene i druge va?ne obrazovne i znanstvene institucije, kao Bugarska akademija znanosti, Nacionalna knji?nica svetih ?irila i Metoda ili Ameri?ko sveu?ili?te u Sofiji (otvoreno 1860. godine te je najstarije ameri?ko sveu?ili?te izvan granica SAD-a).
- Web mjesto koje donosi dokumente o demografskim podacima za Sofiju Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 14. studenoga 2010. (Wayback Machine)
 | Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Sofija |