昆凌晒超豪华露营照 双手遮小腹面露幸福笑容
| Republika Ju?ni Sudan Republic of South Sudan | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo "Pravda, sloboda, napredak" | |||||
| Himna "South Sudan Oyee!" | |||||
.svg) Polo?aj Ju?nog Sudana | |||||
| Glavni grad | Juba | ||||
| Slu?beni jezik | engleski[1][2] | ||||
| Dr?avni vrh | |||||
| - Predsjednik | Salva Kiir Mayardit | ||||
| Neovisnost | 9. srpnja 2011. odvajanjem od Sudana | ||||
| Povr?ina | 42. po veli?ini | ||||
| - ukupno | 619.745 km2 | ||||
| - % vode | 0 % | ||||
| Stanovni?tvo | 94. po veli?ini | ||||
| - ukupno (2008.) | 8,260.490 | ||||
| - gusto?a | 13,33/km2 | ||||
| BDP (PKM) | procjena 2015. | ||||
| - ukupno | $23.546 milijarde [3] ([[Popis zemalja po BDP-u (PKM)|]]) | ||||
| - po stanovniku | $2,136 [3] ([[Popis zemalja po BDP-u (PKM) per capita|]]) | ||||
| Valuta | ju?nosudanska funta (piastra [4]) | ||||
| Pozivni broj | +211 [5] | ||||
| Vremenska zona | UTC +3 | ||||
| Internetski nastavak | .ss | ||||
Ju?ni Sudan (eng. Republic of South Sudan)[6]je afri?ka dr?ava nastala podjelom Sudana na sjeverni i ju?ni. Na sjeveru grani?i sa Sudanom, na istoku s Etiopijom, na jugoistoku s Kenijom, te s Ugandom na jugu. Na jugozapadu grani?i s Demokratskom Republikom Kongo, a sa Srednjoafri?kom Republikom na zapadu. Ju?ni Sudan ve?im se dijelom nalazi u mo?varnoj regiji Sudd gdje prolazi tok Bijelog Nila. Regija Sudd se lokalno naziva i Bahr al Jabal. Ju?ni Sudan nema izlaz na more. Rijetko je naseljen, a ve?ina stanovini?tva ?ivi u najve?a tri grada Jubi, Wauu i Malakalu. Neovisnost je stekao na referendumu na kojem se vi?e od 98% izjasnilo za neovisnost 9. sije?nja 2011. godine. Ju?ni Sudan je siroma?na zemlja, u kojoj gotovo tre?ina stanovni?tva ?ivi ispod granice siroma?tva.
Na jugu Sudana ?ive razna afri?ka plemena o ?ijoj se povijesti malo zna do 19. stolje?a. U 19. st. je tim prostorom vladao Egipat koji je bio pod britanskom vla??u, te su Britanci imali stvarnu kolonijalnu vlast iako je ona formalno pripadala Egiptu. Britanci su podr?avali vlast Arapa, a jug su prepustili kr??anskim misionarima i nisu mnogo u njega ulagali.
Sudan je 1956. postao neovisna dr?ava. Na vlasti su bili muslimanski Arapi koji ?ine ve?inu na sjeveru dr?ave, ali su na jugu nametali islamske zakone koje kr??ansko i islamsko stanovni?tvo nije moglo prihvatiti. Zbog toga je ubrzo nakon progla?enja neovisnosti na jugu buknuo ustanak koji se pretvorio u dva dugotrajna i krvava gra?anska rata. Nakon zavr?etka posljednjeg rata 2005. se stanje smirilo iako i dalje ima provokacija (posebno nakon pogibije prvog predsjednika Ju?nog Sudana Johna Garanga 2005.).
Ju?ni Sudanci su se kroz povijest osje?ali zapostavljeni od sredi?nje sudanske vlasti kojom dominiraju arapski muslimani koji ?ive na sjeveru Sudana. Zbog toga su u tom prostoru vo?ena dva gra?anska rata (prvi 1955. – 1972., a drugi 1983. – 2005.). Posljednji gra?anski rat je zavr?en mirovnim sporazumom prema kojem je sudanski jug dobio veliku samoupravu i pravo da se za 6 godina izjasni o potpunoj neovisnosti. Referendum o neovisnosti se odr?ao 9. sije?nja 2011. godine.
Referendum se odr?avao od 9. do 15. sije?nja 2011. godine, a rezultat je bio 98,83% glasova za izdvajanje. Predsjednik Sudana Omar al-Ba?ir je prihvatio rezultate i izdao republi?ki dekret o ishodu referenduma.[7] Ju?ni Sudan je postao neovisnim 9. srpnja 2011.[8] 23. sije?nja 2011. su ?lanovi upraviteljskog odbora izjavili izvjestiteljima da ?e dr?ava nositi ime "Republika Ju?ni Sudan" (eng. Republic of South Sudan) "zbog familijarnosti i pogodnosti." Ostala imena koja se razmatralo su bila Azanija, Nilska Republika, Ku?ka Republika (pozivaju?i se na drevno biblijsko kraljevstvo Ku?) te Juwama, prema prvim slogovima eng. imena triju najva?nijih gradova u Ju?nom Sudanu Juba (?it. D?uba), Wauu i Malakalu.[9] 14. srpnja Ju?ni Sudan je postao dr?ava ?lanica Ujedinjenih naroda.[10] 15. prosinca 2013. predsjednik Salva Kiir Mayardit je optu?io biv?eg potpredsjednika Riek Machar za poku?aj dr?avnog udara.
Ju?ni Sudan je vrlo rijetko naseljeno i prete?no mo?varno savansko podru?je. Glavna teku?ica je Bijeli Nil koji se zbog malog nagiba terena razlijeva u bezbrojne rukavce i ?ini jednu od najve?ih svjetskih mo?vara Sudd. Sudd je vrlo te?ko prohodno mo?varno podru?je koje je uvijek kroz povijest ?inilo prometnu barijeru i bilo nepogodno za naseljavanje i gospodarsko iskori?tavanje. Osim Bijelog Nila u Ju?nom Sudanu postoje brojne manje rijeke (Pibor, Bahr al-Arab, Bahr el Ghazal). Na krajnjem jugu postoje ogranci Isto?noafri?kog viso?ja s najvi?im vrhom Kinyeti. Najve?i grad, gospodarski centar i glavni grad Ju?nog Sudana je Juba. Ostali ve?i gradovi su Malakal, Rumbek, Wau, Torit, Bor i Bentiu. Na istoku grani?i s Etiopijom, Kenijom, Ugandom i DR Kongom na jugu, Srednjoafri?kom Republikom na zapadu te sa Sudanom na sjeveru. Ju?ni Sudan je velikim dijelom pusto mo?varno podru?je Sudda koje tvori Bijeli Nil (mjesnog imena Bahr al Jebel).
Podrobniji ?lanak o temi: Savezne dr?ave Ju?nog Sudana
Sastoji se od 10 dr?ava: Sredi?nja Equatoria, Isto?na Equatoria, Jonglei, Jezera, Sjeverni Bahr el Ghazal, Unity, Gornji Nil, Warrap, Zapadni Bahr el Ghazal, Zapadna Equatoria, koje su podieljene u tri povijesne regije:
Deset saveznih zemalja podijeljeno je u 86 ?upanija.
Abyei, trenuta?no ima status posebne administrativne jedinice u Ju?nom Sudanu i njome upravlja vlastita uprava. Grani?i s tri savezne dr?ave: Sjeverni Bahr el Ghazal, Unity i Warrap. Ima poseban status zbog toga ?to ju je, nakon odr?anog referenduma o neovisnosti Ju?noga Sudana, okupirala Sudanska vojska, a situacija i dalje nije rije?ena.
Najve?e etni?ke skupine su: Dinka, Kakwa, Bari, Azande, ?iluki, Kuku, Murle, Mandari, Didinga, Ndogo, Anuak, Bongo, Lango, Dongotono, Acholi.
Ve?ina stanovnika su kr??ani, ponajvi?e katolici i pripadnici animisti?ke vjere.
I prije samog stjecanja neovisnosti Parlament Ju?nog Sudana je ratificirao tzv. prijelazni Ustav, koji je stupio na snagu u vrijeme predsjedni?kih izbora.[11] Nakon ratificiranja dr?ava je bila zabrinuta zbog predsjedni?kih izbora koji su se odr?avali u zemlji.[11]Pobjednik izbora, Salva Kiir Mayardit potpisao je Ustav na dan neovisnosti i time je Ustav stupio na snagu ?ime je izbjegnuta Ustavna kriza, ?ije bi posljedice mogle znatno ote?ati polo?aj novonastale zemlje.[11][12] Prema Ustavu Ju?ni Sudan ima mje?oviti polupredsjedni?ki sustav na ?elu s predsjednikom dr?ave, koji je ?ef dr?ave, ?ef vlade i glavni zapovjednik oru?anih snaga. Tako?er predsjednik dr?ave je i ujedno predsjednik Zakonodavne skup?tine i Vije?a dr?ava. John Garang ,osniva? SPLA/M-a,bio je prvi predsjednik autonomne vlasti sve do svoje smrti 30. srpnja 2005. Salva Kiir Mayardit, njegov zamjenik, polo?io je prisegu kao prvi potpredsjednik Sudana i predsjednik Vlade Ju?nog Sudana. 11. kolovoza 2005. godine kao potpredsjednika Vlade imenovao je Rieka Machara.[6] Zakonodavna vlast je povjerena Vladi i zakonodavnoj skup?tini. Ju?nosudanski Ustav predvi?a neovisno sudstvo, ?iji je najve?i organ Vrhovni sud.
Stjecanje neovisnosti Ju?noga Sudana izazvalo je me?u dijelom stanovni?tva Sudana nezadovoljstvo. Iako je predsjednik Sudana Omar al-Ba?ir priznao ju?nosudansku noevisnost i potvrdio njeno odvajanje od Sudana, vr?io je pritisak na novonastalu dr?avu. Naime, nakon neovisnosti u Ju?nome Sudanu su su odr?ali izbori, koji su rezultirali pobjedom Salve Kiira Mayardita. Iako je bio i pod pritiskom Ujedinjenih Naroda, zbog nu?nih reforma koje je Ju?ni Sudan trebao, predsjednik je u svega nekoliko mjeseci uspostavio pravosudni sustav i proveo prve reforme. Vlada Ju?nog Sudana je provela zna?ajan uspjeh u izgradnji vlastite sposobnosti kroz razvoj integriranog sustava za planiranje i pripremu prora?una.[13] To je postignuto dobrim vodstvom Ministarstva financija, jakog tehni?kog vodstva i podr?ke lokalne zajednice i samouprave.[13] Kao rezultat Vlada je preuzela kontrolu nad financijskim poslovanjem, smanjila Porez na dodanu vrijednost (PDV), te smanjila stopu kriminaliteta i sive ekonomije.[13]
- ↑ "English shall be the official working language in the Republic of South Sudan". Ina?ica izvorne stranice arhivirana 21. srpnja 2011. Pristupljeno 18. travnja 2015. journal zahtijeva
|journal=(pomo?) - ↑ Engleski progla?en slu?benim jezikom. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 28. lipnja 2011. Pristupljeno 18. travnja 2015. journal zahtijeva
|journal=(pomo?) - ↑ a b Report for Selected Countries and Subjects Me?unarodni monetarni fond
- ↑ Hercegovina.info:<<Ju?nosudanska funta zvani?na valuta nove dr?ave>>
- ↑ New country, new number: Country code 211 officially assigned to South Sudan. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 5. listopada 2011. Pristupljeno 18. travnja 2015.
- ↑ a b South Sudan. The World Factbook. CIA. 11. srpnja 2011. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 24. travnja 2020. Pristupljeno 19. travnja 2015.
- ↑ Sudanese president issues Republican Decree accepting referendum result (engl.)
- ↑ "South Sudan backs independence - results" BBC News 7 February 2011
- ↑ Kron, Josh. 23. sije?nja 2011. Southern Sudan Nears a Decision on One Matter: Its New Name. The New York Times
- ↑ South Sudan admitted to U.N. as 193rd member, Reuters. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 2. travnja 2015. Pristupljeno 14. srpnja 2011. journal zahtijeva
|journal=(pomo?) - ↑ a b c The Transitional Constitution of the Republic of South Sudan, 2011. Government of South Sudan. Pristupljeno 19. travnja 2015.
- ↑ The Interim Constitution of Southern Sudan of 2005. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 20. srpnja 2011. Pristupljeno 19. travnja 2015.
- ↑ a b c Planning and budgeting in Southern Sudan: starting from scratch | Publication | Overseas Development Institute. ODI. 26. srpnja 2013. Ina?ica izvorne stranice arhivirana 22. rujna 2012. Pristupljeno 21. travnja 2015.