影驰GTX1070无双怎么样 影驰GTX1070无双评测

Bukure?t
Bucure?ti
Zastava Grb
Dr?ava	Rumunjska
Prvi spomen	1459.
Vlast
? Gradona?elnik	Nicu?or Dan
Povr?ina
? Ukupna	228 km2
Najve?a visina	90 m
Najmanja visina	60 m
Koordinate	44°25′N 26°06′W
Stanovni?tvo (2007.)
? Entitet	(8.510 stanovnika/km2)
? Urbano podru?je	1.931.838
? Metropolitansko podru?je	2.600.000
Vremenska zona	Isto?noeuropsko vrijeme (UTC+2)
? Ljeto (DST)	Isto?noeuropsko ljetno vrijeme (UTC+3)
Po?tanski broj	0xxxxx
Pozivni broj	+41 (0)21
Stranica	pmb.ro
Polo?aj Bukure?ta u Rumunjskoj

百度 显然，生活方式是最主要的因素。

Bukure?t (rumunjski: Bucure?ti) je glavni i najve?i grad Rumunjske. Grad je 2007. godine imao 1.931.838 stanovnika, a administrativno podru?je imalo je 2.600.000 stanovnika. Godine 1931. grad je imao samo 638.000 stanovnika; brzi rast doveo je do nesta?ice stambenih objekata. Manje je poznato da je Bukure?t utemeljio vla?ki knez Vlad III. Drakula.

Rijeka Dambovi?a dijeli Bukure?t na dva dijela, a adminstrativno je podijeljen na ?est dijelova, dok okolni ruralni dio ?ini sedmi. Povr?ina administrativnog podru?ja je oko 300 km². Nadmorska visina iznosi 88 metara, a grad je udaljen 265 km od Crnog mora i 65 kilometara od Dunava.

Bukure?t je poznat i kao Balkanski Pariz; kroz grad prolaze dva velika bulevara, a velik dio zgrada izgradili su strani arhitekti, naj?e??e Francuzi i Talijani. Rumunjski arhitekti razvili su stil sli?an francuskom, a razlog tomu je ?to se ve?ina imu?nijih Rumunja prije dolaska komunizma ?kolovala u Francuskoj. Nakon dolaska komunista na vlast sve se vi?e grade zgrade strogog izgleda koje je bilo lak?e i jeftinije izgraditi, ali je Bukure?t i dalje ostao grad parkova i lijepe arhitekture. Klima je u Bukure?tu jako o?tra, ovaj kraj nema prolje?a i jeseni; zime su hladne s jakim vjetrovima, a ljeta su vru?a i suha.

Tragovi naseljenosti se?u u kameno doba, ali grad je zapravo osnovan 1479. Najpoznatije su gra?evine Pala?a parlamenta (nakon Pentagona druga najve?a zgrada na svijetu – 270 x 270 x 89 m), Pala?a Pravde, Pantheon, Athenaum, Narodna banka, Predsjedni?ka pala?a, Glavna sveu?ili?na knji?nica, Kraljevski dvorac i mnoge druge (uklju?uju?i i preko 100 muzeja).

Zlatno doba Bukure?ta bilo je izme?u dva svjetska rata; grad su u drugom svjetskom ratu te?ko bombardirali Saveznici. Sljede?a velika nesre?a koja je pogodila Bukure?t bila je 1977. godine, kada je u stravi?nom potresu poginulo preko 1500 ljudi. Sljede?i potres dogodio se 1990., ali je ?teta bila mnogo manja. Velika je bila i materijalna ?teta za vrijeme Rumunjske revolucije 1989.

Bukure?t je kako kulturno tako i gospodarsko i industrijsko sredi?te. S oko jednom desetinom stanovni?tva Rumunjske Bukure?t ostvaruje 21% BDP-a i oko ?etvrtinu indutrijske proizvodnje, a dvije tre?ine cjelokupnog poreza Rumunjske pla?aju gra?ani i tvrtke iz Bukure?ta.

Galerija

• 
  Ateneul Roman
• 
  Crkva Stravopoleos
• 
  Pala?a pravde
• 
  Ostaci Curtea Veche
• 
  Bukure?t po no?i

?port

• FC Dinamo Bukure?t, nogometni klub

Vidi ostalo

• Bukure?tanski sredi?nji toranj, najvi?a zgrada u Rumunjskoj

Vanjske poveznice

• Slu?bena stranica  Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 27. srpnja 2017. (Wayback Machine) (rum.)
• Turisti?ke informacije (engl.)

Ostali projekti

Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Bukure?t